Gljivarska poučna staza jedina je te vrste u Sloveniji, budući da nije povezana s bilo kojom drugom poučnom stazom, iako teče obrnutim smjerom po šumskoj poučnoj stazi. Na jednom je mjestu precizno opisano i slikama prikazano 18 različitih vrsta gljiva. U okolici Celjske koče su i nalazišta nekih rijetkih i zaštićenih vrsta gljiva poput ljuskavog kuštravca te određenih vrsta koje u većem broju rastu upravo na tim visinama, primjerice kestenjasti vrganji.

Po serpentinama, kroz šumski park s veličanstvenim stablima kestena, lipe, hrasta, graba i ariša, staza se spušta među mlade nasade breze, gdje se vije preko slikovitog Štalekovog grabena (Štalekovog jarka) i zatim uspinje jelovim šumama do grebena. Pod grebenom se otkrivaju veličanstvene stare duglazije.
Stazom po grebenu, uzduž koje možete pratiti prekrasne poglede na celjsku kotlinu i stranu prema Laškom, šumska se poučna staza vije mimo prirodne bukove šume i zatim se kod lovačke kuće jelovom šumom spušta na mekoj podlozi od iglica prema hotelu Celjska koča.

Uz manji šumski otok, usred travnjaka, gdje su uređene skijaške površine s postojećom vučnicom, na sjeverozapadnoj padini Tolstog vrha nad Celjskom kočom, skriva se ulaz u ponor koji je dobio ime po skijalištu. Ponor je dubok 6 m, a ukupna duljina rovova iznosi 10 m.

Iznad skijališta Celjska koča, na samom vrhuncu Tolstog vrha, 2 m od upisne kutijice i žiga planinske staze, nalazi se ulaz u 10 m dubok ponor čija ukupna duljina rovova iznosi 20 m. Naziv je dobio po vrhu brijega. U ponoru nema tragova krških fenomena, ali se može osjetiti propuh, što ukazuje na povezanost dubinskih rovova s površinom.

Osim prirodnih znamenitosti možete upoznati i kulturno-povijesni aspekt Celjske koče i njezine okolice. Mogući posjeti: obilazak crkava Marije Snježne i Sv. Križa u selu Svetina udaljenom 2 kilometra te groba Alme M. Karlin koji se nalazi neposredno iznad Pečovnika.

Almina hiša (Almina kuća) – u Pečovniku, na rubu naselja, nalazi se kuća u kojoj je svoje zadnje godine s prijateljicom Theom provela Alma M. Karlin, svjetska putnica, spisateljica, poliglotkinja i teozofkinja. Kuća u Pečovniku proglašena je kulturnim spomenikom lokalnog značaja, a u njoj se može pogledati izložba „Samotnjačko putovanje Alme M. Karlin“.

Stari dvorac Celje ili Gornje Celje nalazi se na brdu iznad Celja, točnije jugozapadno od gradske jezgre na stjenovitoj polici iznad rijeke Savinje. To je najveći dvorac u Sloveniji. Vjerojatno je nastao već u 12. stoljeću, točnije između 1120. i 1130. godine, kada Gunther-Gunthero marchione de Cylie, sin Hohenwart-Pozzuola iz bočne grane Vovbržana (naziv Vovbržani vjerojatno potječe od slovenskog naziva za Avare, Obre, op. prev.), kao prvi i jedini pogranični grof preuzima ime po Celju.

Celje se najčešće povezuje s nazivom Mjesto knezova. Celjska plemićka gospoda bez sumnje su u našoj povijesti ostavili najveći pečat, gradu donijeli moć i ponosno ponijeli slavu tri zlatne zvijezde nadaleko po Europi. Temelje grada postavili su već Kelti i Rimljani te mu dali osnovu za razvoj na kojoj se gradi i danas. U centru grada Celja nalaze se Regionalni muzej te Grad pod gradom, Muzej novije povijesti Celja s Hermanovim brlogom te mnogobrojni spomenici i znamenitosti.